Mljet: Rajsko Ostrvo za Dušu
Otkrijte čarobni Mljet, zeleni biser Jadrana. Vodič kroz Nacionalni park, jezera, istoriju i najbolje aktivnosti za nezaboravan odmor u srcu prirode.
Mljet: Rajsko Ostrvo za Dušu u Srcu Jadrana
U srcu južnog Jadrana, skriven od užurbanog sveta, leži čarobni otok Mljet. Njegova arkskanska lepota opčinjava još od antičkih vremena, a danas predstavlja jedan od najdragocenijih bisera hrvatske obale. Poseta ovom ostrvu nije samo putovanje, već pravo isceljenje za dušu, posebno kada se jesenje kišno veče u gradu suprotstaví mirisu borove šume i tihini smaragdnih jezera.
Posebnu kartu za Nacionalni park Mljet čuvam ne zbog štednje, već kao podsetnik da se u roku od godinu dana moram vratiti, ponovo ga oploviti, videti kako izgleda obala sa druge strane i posvetiti mu malo više dragocenog vremena. To je obećanje samom sebi.
Veliko i Malo jezero: Srce Nacionalnog parka Mljet
Mljet je, između ostalog, mundialno poznat po svoja dva jedinstvena slatkovodna jezera - Velikom i Malom jezeru. Ova prirodna čuda nastala su pre više od 10 000 godina, nakon ledenog doba, što ih čini ne samo prelepim već i geološki zanimljivim. Putovanje brodićem prema otočiću Svete Marije u središtu Velikog jezera traje svega desetak minuta, ali svaki trenutak je uživanje.
Prilazak ostrvcu je spektakl po sebi. Sa desne strane, obala nije previše naseljena, tek poneka vila tone u zelenilu. Sa leve strane, u daljini, nalazi se malo veće mesto, dobro povezano autobuskom linijom koja spaja veliko jezero sa morem. Ova jedinstvena kombinacija poluslanog jezera i slanog mora, okruženog bujnom vegetacijom, daje poseban šmek celom ovom delu ostrva.
Sveta Marija: Benediktinski samostan kroz vekove
Na malom ostrvcu u sred Velikog jezera, krunu kompleksa čini crkva i samostan Svete Marije. Ovo svetilište, čiji najstariji delovi potiču iz XII veka, predstavlja pravi simbol Mljeta. Crkva i prizemlje samostana sagrađeni su u XII veku, da bi u XIII i XIV veku bio nadograđen sprat, a u XV i XVI veku dograđeno predvorje. Zvonik je, zbog constantne opasnosti od gusarskih napada, pretvoren u obrambenu kulu.
Nažalost, burna istorija ostrva ostavila je trag na ovaj kompleks. Tokom vekova, više se rušilo i pljačkalo nego što se ulagalo. Napoleonova okupaciona vlast je 1808. ukinula benediktinske samostane, imovina je menjala vlasnike, da bi konačno 1949. došla pod upravu države. Iako danas čeka obnovu, samostan Svete Marije i dalje stoji kao nemi svedok bogate istorije, okružen arkadijskim dvorištem iz XVI veka.
Homerova Odiseja i legenda o nimfi Kalipso
Ljepota otoka Mljeta bila je poznata još u antici. Sam Homer u svom epskom delu Odiseja opisuje ostrvo Ogigiju, za koje mnogi veruju da je upravo Mljet. Prema mitu, Odisej, mitski kralj Itake, na povratku iz Trojanskog rata doživeo je brodolom na stenama blizu ostrva. Napola mrtav, doplovio je do pećine gde ga je zarobila otočka nimfa Kalipso, kći Atlantova.
Zaljubljen u lepotu ostrva i nimfu, Odisej je na Mljetu proveo punih sedam godina, pre nego što su ga bogovi oslobodili da se vrati kući. Odisejeva pećina, smeštena ispod Babinog polja, i danas nosi njegovo ime. Iako ne postoje materijalni dokazi, legenda i dalje živi, dodajući ostrvu notu mistike. Ribari iz Babinog polja još uvek koriste pećinu kao sklonište za svoje čamce od otvorenog mora, baš kao što je to činio i sam Odisej.
Prirodne lepote i aktivnosti na otvorenom
Ono što Mljet izdvaja od ostalih jadranskih otoka je njegova izuzetna pošumljenost. Guste šume bora i hrasta crnike prekrivaju veći deo ostrva, posebno zapadni deo, koji je ujedno i deo Nacionalnog parka. Vatrogasna oprema je pažljivo postavljena širom kraja, što i ne čudi s obzirom na ljetne suše, a organizovan je i prevoz autobusom za one koji ne žele da pešače.
Šetnja stazama oko oba jezera je nezaboravan doživljaj. Svuda postoje jasne oznake za bicikliste, planinare i šetače, što olakšava istraživanje. Zabranjen je ribolov u jezerima, gde se ribe mogu videti gotovo na svakom koraku, što svedoči o čistoti ekosistema. Miris šume, zvukovi prirode i apsolutna tišina čine šetnju terapiјom.
Za ljubitelje kupanja, kombinacija jezera i mora nudi raznovrsnost. Voda u jezerima je nešesto toplija i mirnija od morske, savršena za opuštanje, dok se u blizini usca u more mogu naći uzbudljivi morski talasi.
Polače: Ribarsko naselje puno duha prošlosti
Nakon dana provedenog u kupanju i istraživanju, savršeno mesto za večernje opuštanje su Polače. Ovo ribarsko mesto, smešteno u malom, zaštićenom zalivu, služi kao luka za jedrilice i turiste. Naziv mesta potiče od rimske palate (utvrde), čiji se ostaci i danas mogu videti, a u dubrovačkim govorima 'a' se često izgovara kao 'o', pa su tako 'palače' postale 'Polače'.
Uzaludna obala Polača prepuna je malih jastogera u kojima meštani drže ulovljene jastoge i škarpine. Kuće su tipične za ovaj kraj, a ljudi su izuzetno prijatni i gostoljubivi. Večeri u Polačama su mirne, praćene samo šumom talasa i krikovima galebova, a pogled na zalazak sunca sa terase restorana je spektakularan.
Kako doći do Mljeta i praktični saveti
Najlakši i najkomodniji način da se dođe do Mljeta je kombinacija automobila i trajekta. Glavna trajektna linija povezuje Prapatno na Pelješcu sa Sobrom na Mljetu. Prapatno se nalazi na južnoj strani poluostrva Pelješac, udaljeno svega nekoliko kilometara od Stona, koji je sam po sebi vredan posete zbog svojih čuvenih solana i najdužih fortifikacionih zidina u Evropi, nakon Kineskog zida.
Putovanje trajektom traje oko 45 minuta, a tokom letnje sezone linije su učestale. Po dolasku u Sobru, do Nacionalnog parka i Polača vodi asfaltirana cesta kroz unutrašnjost ostrva. Preporučuje se najam automobila ili bicikla kako biste u potpunosti istražili sve lepote koje Mljet nudi.
Kada planirate posetu, obavezno ponesite sa sobom rezervnu flašu vode, udobnu obuću za šetnju, kapu za sunce i kameru. Spremanje hrane može biti korisno, posebno ako planirate ceo dan da provedete u prirodi, iako u okviru parka postoje ugostiteljski objekti kao što je restoran Melita, nazvan po starom rimskom imenu za Mljet.
Zaključak: Povratak iz snova
Poseta Mljetu ostavlja traga. To nije samo odmor; to je povratak prirodi, istoriji i samom sebi. Osećaj koji se dobija dok se jedrilica lagano ljulja na malim talasima Velikog jezera, dok se sunce ogleda u smaragdnoj vodi, a visoke stene šume šapuću priče o Odiseju i Kalipso, teško je opisati rečima. To se mora doživeti.
Mljet je ostrvo kojoj se treba vraćati. Svaki put otkrijete nešto novo, svaki put će vas drugačije dirnuti. Čuvaјte svoju kartu kao podsetnik. Obećajte sebi da ćete se vratiti. Jer, kao što jedan putopisac kaže: "Nadam se da sam uspeo da docaram barem deo ugođaja koje pruža more i jedrenje po Jadranu i njegovim otocima." A Mljet je, bez sumnje, jedan od njegovih najsjajnijih dragulja.